top of page
This site was designed with the
.com
website builder. Create your website today.Start Now

U Zagrebu održan 11. Zagreb VINO.Com , Međunarodni festival vina i hrane

Pune čaše uspjeha!

         Zagreb VINO.Com, Međunarodni festival vina i hrane održan zadnjeg vikenda u studenom u zagrebačkom hotelu Esplanade po jedanaesti je put potvrdio  svoju kvalitetu značajne vinske manifestacije ne samo u Hrvatskoj, već i u regiji, okupivši na jednom mjestu više od tri stotine izlagača - vinara, vinskih trgovaca,  proizvođača ulja, sireva, mesnih i drugih autohtonih proizvoda i delicija te brojne posjetitelje. U okviru Festivala održano je i nekoliko zanimljivih radionica. Posebnu pažnju privuklo je vođeno kušanje vina najpoznatijih svjetskih vinarija iz Burgundije Domaine de la Romanee Conti i iz Bordeauxa Chateau Margaux, kao i radionica na temu - vertikala svih berbi vina Bijelo Venje Ivana Enjingija

         Za hrvatske vinare Zagreb VINO.Com manifestacija je koja se ne propušta, kao i za brojne ljubitelje božanske kapljice. Bili su tu vinari iz cijele Hrvatske, od Iloka do Konavala, poznatiji i veći, a našlo se mjesta, unatoč popriličnoj popunjenosti i za one manje te vinare koji se tek afirmiraju na domaćem tržištu. Tako su na ovogodišnjem Festivalu debitirale vinarije poput vina Ilovčak iz Ilove (kod Kutine) mladog vinara Svena Đoze, vina Franković iz Buja, istarska vinarija Dvorac Belaj koju je predstavljao enolog Toni Batel i dr. Bio manji ili veći proizvođač, zajednički im je imperativ proizvodnja vina visoke kvalitete, što se, kao i na dosadašnjim, potvrdilo i na ovogodišnjem VINO.Comu. Naime, iz godine u godinu kvaliteta hrvatskih vina sve je veća, što dokazuju brojne nagrade koje osvajaju naši vinari na domaćim i inozemnim natjecanjima. O entuzijazmu domaćih vinara govori i činjenica da se unazad nekoliko godina sve više pažnje posvećuje autohtonim sortama, što su potrošači prepoznali i pokazali da znaju cijeniti. Prepoznao je to i Ivan Dropuljić, osnivač i direktor Festivala koji se, unatoč ograničenim kapacitetima hotela Esplanade uvijek trudi iznaći prostora kako bi se

ta vina predstavila, kao i vina mladih, još neafirmiranih vinara. "Samo smo zajedno uspješni, što smo dokazali zadnje desetljeće, koliko se održava Festival. Iz godine u godinu izlagača je sve više, pa je prostor popunjen u rekordnom vremenu. No, uvijek nastojimo iznaći kvalitetna rješenja i dati priliku što je moguće većem broju vinara da se predstavi, pa tako i onim mladim. A s povećanjem izlagača raste i zadovoljstvo posjetitelja jer na jednom mjestu mogu kušati razna vina i delicije", kazao je Dropuljić. Izlagači koji na Festivalu sudjeluju od samog početka imaju svoje mjesto u velikoj okrugloj Smaragdnoj dvorani. U šatoru je više izlagača s hranom, pa su mnogi vinari tražili svoj prostor upravo u šatoru gdje je također iz godine u godinu sve veća gužva. Uistinu, bilo bi dobro da je više prostora jer ovo je vinski Festival, a Hrvatska vinska zemlja!

Zanimljive radionice

     U sklopu Festivala održano je i nekoliko zanimljivih radionica koje su vodili vrhunski vinski stručnjaci. Posebnu pažnju privuklo je vođeno kušanje vina najpoznatijih svjetskih vinarija iz Burgundije Domaine de la Romanee Conti i iz Bordeauxa Chateau Margaux, kao i radionica na temu - vertikala svih berbi vina Bijelo Venje Ivana Enjingija Bijelo Venje je vino proizvedeno od nekoliko sorti - graševine, rajnskog rizlinga, traminca mirisavog, sivog pinota i sauvignona, redovno odgođenih berbi. Piće dobrodošlice za povijesni događaj za hrvatsko vinarstvo bila je Graševina 2002, koja je bila regionalni šampion na Decanterovom ocjenjivanju 2004. a za kraj Traminac 2004.

Vinske zvijezde

     Treću godinu za redom u sklopu Festivala dodijeljena su i priznanja Vinske zvijezde koje dodjeljuje istoimeni Klub u sastavu Željko Suhadolnik, Vito Andrić i predsjednik Kluba Ivo Kozarčanin. Uz diplome za zlatne, velike zlatne i velike zvijezde dodijeljene su i diplome za najbolje ocijenjena vina među najboljim. Kod bijelih treća je Crvikova malvasija dubrovačka Tezoro, druga graševina Velika berba Iločkih podruma a pobjednik je Enjingijevo Venje 2008. Pobjednikom crnih proglašen je Tabali Especial Reserva 2011., a najboljim domaćim pjenušcem proglašen je  Rose brut, vinarije Kurtalj. Kristalnu zvijezdu za najbolje vino od autohtone hrvatske sorte osvojio je Plavac mali 2013. Grgić-vina iz Trstenika. Posebno priznanje za najbolje ocijenjeno hrvatsko vino dobio je Bodrenov chardonnay izborne berbe prosušenih bobica 2007., koji je s osvojenih 99 bodova dobio i Veliku zvijezdu.
       Dodijeljena su i priznanja Bijeli grozd u organizaciji G.E.T. Reporta - najboljim vinarijama u turističkoj ponudi. Prvo mjesto pripalo je vinariji Kozlović iz Momjana, drugo Iločkim podrumima, a treće vinariji Kabola iz Momjana.  
     Kao i svake godine, Festival je imao humanitarni dio. Kuhari iz više zemalja pripremali su delicije koje su se kušale uz donacije kako bi Udruga Renato koju je osnovao poznati kuhar Branko Ognjenović u spomen na svog preminulog sina mogla organizirati preventivne preglede srca za mlade ljude.

       Ovogodišnji Zagreb VINO.Com, 11. po redu uspješno je završen, no, kao i svake godine priče o njemu traju cijele godine, sve do narednog. Ove godine malo su "začinjenije", što je dobro jer svatko od nas želi i ima pravo dati doprinos na način koji smatra ponajboljim...
      Zagreb VINO.Com, Međunarodni festival vina i hrane održan zadnjeg vikenda u studenom u zagrebačkom hotelu Esplanade po jedanaesti je put potvrdio  kvalitetu značajne vinske manifestacije ne samo u Hrvatskoj, već i u regiji, okupivši na jednom mjestu više od tri stotine izlagača - vinara, vinskih trgovaca, proizvođača ulja, sireva, mesnih i drugih autohtonih proizvoda i delicija. Za hrvatske vinare Zagreb VINO.Com manifestacija je koja se ne propušta, kao i za brojne ljubitelje božanske kapljice. Bili su tu vinari iz cijele Hrvatske, od Iloka do Konavala, poznatiji i veći, a našlo se mjesta, unatoč popriličnoj gužvi i za one manje te vinare koji se tek afirmiraju na domaćem tržištu. Bez obzira na obim proizvodnje, zajednički imperativ svim vinarima je proizvodnja vina visoke kvalitete, što se, kao i na dosadašnjim, potvrdilo i na ovogodišnjem VINO.Comu. Iz godine u godinu kvaliteta hrvatskih vina sve je veća, što dokazuju brojne nagrade koje osvajaju naši vinari na domaćim i inozemnim natjecanjima. O entuzijazmu domaćih vinara koji, unatoč problemima ne popušta, govori i činjenica da se unazad nekoliko godina sve više pažnje posvećuje autohtonim sortama, što su potrošači prepoznali i pokazali da znaju cijeniti. Prepoznao je to i Ivan Dropuljić, osnivač i direktor Festivala koji, unatoč ograničenim kapacitetima hotela Esplanade nastoji iznaći prostor kako bi se ta vina predstavila, kao i vina mladih, još neafirmiranih vinara. Dropuljić smatra da ljudima/vinarima treba dati priliku, trudi se zajedno s vinarima promovirati hrvatska vina i Hrvatsku kao vinsku zemlju o čemu će pisati domaći, ali i 20-tak inozemnih novinara koji svake godine dolaze na Festival. Zagreb VINO.Com je vinski Festival, a Hrvatska je vinska zemlja. Koju kao takvu treba brendirati. To je jedan od razloga zašto bi televizijske kuće, posebno državna televizija u svom programu trebala dati prostora tom Festivalu. Ne (samo) Festivalu poradi Festivala i poradi Ivana Dropuljića, već zbog promocije domaćih vinara, razvijanja i podizanja svijesti o potrebi kupovine hrvatskih vina. Kako bi se pri kupovini vina uz jedan od osnovnih kriterija - cijene, uvrstio još  poneki poput kvalitete i činjenice da se radi o domaćem proizvodu, o proizvodu koji čuva radna mjesta i koji čuva sve nas. 
     Ista je situacija i s proizvođačima autohtonih i domaćih proizvoda. Toliko je dobrih i inovativnih priča bilo na tom Festivalu, priča koje zaslužuju prostor, ljudi/proizvođača koji zaslužuju šansu da budu predstavljeni, a nakon toga i prepoznati od strane domaćih potrošača. Potrošači pak, ne samo da zaslužuju informaciju o domaćim proizvodima na domaćem tržištu, već na istu imaju pravo. Dropuljić ih je približio potrošačima, spojio potrošače i proizvođače.  Uzme li se u obzir činjenica da svaki peti gost dolazi u Hrvatsku zbog hrane i vina (a i sami volimo jesti i piti),  da je vinski turizam u ekspanziji, to je i lijepa turistička priča. Za domaće i inozemne goste. 

    Posjetitelji Festivala ove su godine za ulaznicu morali izdvojiti 150 kn, a radno vrijeme Festivala bilo je kraće za dva sata (Festival je bi otvoren od 11:00 do 18:00 sati, za razliku od dosadašnjih godina kada je bio otvoren do 20:00 sati). No, cijena nije odigrala presudnu ulogu i posjetitelja je bilo, kao i dosadašnjih godina, poprilično. Cilj je bio skratiti radno vrijeme Festivala kako bi se izbjeglo pred kraj, u večernjim satima, prekomjerno uživanje u zlatnim kapima na što su mnogi ukazivali. Unatoč tomu, i ove godine, posjetitelji su teško izlazili iz dvorane i šatora, kao da su im nedostajala ta dva sata. Nije za očekivati da ljudi koji dođu na bilo koji vinski festival ne kušaju vino. Po kojim kriterijima bi trebalo prodavati ulaznice, odnosno puštati posjetitelje na Festival? Pa se čulo kako je to sve u Esplanadi šareni vašar. I kako se samo glumi nešto elitno. Profesionalne kušače, tiho kušanje i ocjenjivanja, vina predstavljena na Festivalu su prošla. Prije stavljanja u promet. Sad im trebaju osviješteni domaći potrošači, ljubitelji i znalci vina. Koji su spremni platiti za kvalitetu. Treba im promocija u medijima. Da možemo svi zajedno naprijed. 

11. Zagreb VINO.Com

bottom of page