top of page

"Gastro Hangout Međimurje"

Gastro i vinski puti Međimurja

Važno je sudjelovati i dobro se zabaviti

            "Gastro Hangout Međimurje", održano prošlog vikenda u Termama Sveti Martin u potpunosti je opravdalo naziv - bilo je to pravo gastro, ali i druženje s vinom, ljudima i jedinstvenom prirodom Međimurja. Hrana, vina, posebnost jezika, uvelike je drugačije od ostatka kontinentalne Hrvatske. To je tek nekoliko razloga zašto posjetiti Međimurje, ostale morate otkrivati sami.

             Prvi Wine & Gastro Urban Night Show
          Ususret centralnom događanju Urbanova 2016., u organizaciji Life Class Terme Sveti Martin, gdje je Show i održan, i TZ Međimurske županije održan je prvi Wine & Gastro Urban Night Show. Natjecalo se šest kuharskih ekipa od po tri člana, iz poznatih međimurskih vinarija, pa su u skladu s tim ekipe imale i imena - Graševina, Međimurski pjenušci, Sauvignon blanc, Pušipel, Rajski rizling i Silvanac zeleni. Zadatak je bio od dobivenih namirnica pripremiti jedno tradicionalno međimursko jelo.  Članovi ocjenjivačkog žirija - Božica Hanc Rendarić, šefica kuhinje restorana Le Batat, Marko Palfi, chef restorana Mundoaka, Branimir Tomašić, vlasnik  međimurskog restorana Mala Hiža i Časlav Matijević, sudionik master chefa nisu imali nimalo lak zadatak - valjalo je naći najbolje među najboljima. Ipak, pobjedničkom ekipom proglasili su ekipu "Pušipel" koja je spremila svinjsku jetru s hajdinom kašom, a u kojoj su kuhali Robert Horvat, Marko Cmrečnjak i David Štampar. Uz kušanje pobjedničkog, ali i drugih jela, gosti su uživali u vrhunskim vinima međimurskih vinara i zvucima zagrebačke ženske skupine "Gelato Sisters". Bilo je prostora i za pozdravne riječi domaćina - gostima su se kratko obratili i zaželjeli dobrodošlicu u Međimurje Matija Posavec, župan Međimurske županije,  Sandra Herman zamjenica župana te Branimir Blajić, direktor Termi Sv. Martin. Zabava, "Urbanovo night" nastavila se do kasnih noćnih sati u klubu Potkova.

         Pedeset kilometara Vlakićem po Međimurju!
        Drugi dan za novinare organiziran je studijski obilazak Međimurja, pod "turističkom palicom"  Rudija Grule, voditelja Turističke zajednice Međimurske županije. A na put se krenulo turističkim vlakićem s kojim smo taj dan prešli 50-tak kilometara! Čista, iskonska sreća! Nezaboravno! 
       Prva nam je postaja bila farma jelena i muflona, OPG Perhoč u Jurovčaku. Našlo se tu i nekolicina divljih svinja. I dok su jeleni bili vrlo pristupačni, "domaćinski" ljubazni dok smo ih hranili jabukama i kukuruzom, svinje su bile zabavljene vlastitom rovanjem, baš kao prave svinje. No, jeleni lopatari i mufloni nisu pokazivali toliki interes za nas, niti su ih zanimale naše jabuke i kukuruz. Kroz farmu nas je proveo Robert Perhoč, vlasnik farme, a uskoro i restorana u kojem će se nuditi jela od uzgojene divljači. S obzirom da su djeca posjetitelji farme u velikom broju, držim da će tu informaciju njima morati zatomiti. Možda su i meni trebali :D

Ocjenjivački žiri -

Marko Palfi, Božica Hanc Rendarić,   Branimir Tomašić, i Časlav Matijević

                                 Jabuke i vino
     Nakon farme jelena Vlakić nas je dovezao do Vinske kuće Hažić gdje nas je dočekala uvijek nasmijana i ljubazna Tatjana Hažić, jedna od tri juniorke obitelji Hažić. Započeti posao oca Radenka, proizvodnju vina, proširila je na proizvodnju čipsa od jabuka. Čips proizvode od domaćih jabuka, sušenjem, bez dodatka konzervansa. Za jedan kilogram čipsa treba 10 kilograma jabuka, a od kada su nabavili stroj za rezanje jabuka puno je lakše, jer su ranije rezali ručno, kazala je Tatjana. U vinogradarsko-vinarsku proizvodnju krenuli su prije dvadesetak godina, sa sortom Chardonnay. U Međimurju vole slatkasta vina, pa i Hažićevi proizvode Chardonnay s malo više ostatka šećera, a njihov mirisavi Traminac osvojio je mnoga nepca. Iznimno zanimljiva i drugačija od onih koje poznajemo je njihova Graševina u kojoj je i 10% Sauvignon blanca i koja je odavno stekla brojne poklonike. 

Kuhari u akciji

Na farmi jelena

                                                 Mlin na Muri
            Mlin na Muri rekonstruiran je u okviru projekta Eko muzej Mura sa ciljem očuvanja  nematerijalne baštine, starih znanja i običaja. Po riječima Rudija Grule, cilj je bio povezati turističke točke uz Muru s hrvatske i slovenske strane koje baštine blisku tradiciju. Posebnost cijelog projekta je što artefakte, nošnje, alate i sl. predmete i dalje drže lokalni ljudi kod svoje kuće. Dakako, sve uz stručni nadzor i potporu Muzeja. Projekt uključuje i obnavljanje starih zanimanja poput mlinara i skelara te rekonstrukciju stambenih objekata. "Autentične kuće građene od blata i slame propale su ili su srušene, a zahvaljujući kvalitetnijoj gradnji, sakralna baština je očuvana", pojasnio je Grula. 

                Zanimljiva gastro ponuda
U Čakovcu smo posjetili Bistro & winery Shamper koji se nalazi u Muzeju Međimurja unutar Starog grada Zrinskih. Uz vrhunske delicije u Shamperu se nude tri vrste pjenušaca koje proizvodi tvrtka Letina inox, inače poznata po proizvodnji  tankova za vina i maslinova ulja, opreme za prehrambenu, kemijsku i farmaceutsku industriju. U ugodno uređenom podrumskom prostoru kroz koji nas je proveo voditelj Jerko Rajher uživat ćete u vrhunskim zalogajima i pjenušcima uz uistinu pristupačne cijene.  Druga gastronomska postaja u Čakovcu bio je Street food Mundoaka  gdje se pod "kuharskom palicom" inovativnog cheefa Marka Palfija nude jela obojana međimurskim bojama i inspirirana međimurskom kulinarskom tradicijom. Radi se o američkoj franšizi u čijem sastavu je i istoimeni restoran u Zagrebu. Ugodan ambijent, više nego ukusni zalogaji i ljubazno osoblje dobitna je kombinacija čakovečke Mundoake. A sve navedeno i ono što ću, navesti u budućnosti s nekog novog, nadam se putovanja po Međimurju savršeno se slaže, komadić po komadić u sliku jedinstvenog i bajnog Međimurja.

                    Gospodarski procvat Međimurja
         Zbog velikih močvara uz Muru, šezdesetih godina prošlog stoljeća Međimurci su se borili s malarijom, trahomom i siromaštvom zbog čega je veliki broj Međimuraca otišao trbuhom za kruhom, uglavnom u Austriju i Njemačku. Većina ih se vratila, a zarađeni novac uložili su u Međimurje koje je, zahvaljujući tomu, osamdesetih godina prošlog stoljeća doživjelo pravi gospodarski procvat.  Uz zarađeni novac Međimurci su iz zapadne Europe donijeli i kulturu življenja i radnu disciplinu, što je vidljivo na svakom koraku - od kompletne infrastrukture do obiteljskih kuća. Istom u prilog govori i zanimljiv podatak koji je iznio Grula - ni jedan ruralni kraj, ne samo u Hrvatskoj, već i u Europi nema tako dobru pokrivenost u opskrbi plinom za kućanstva kao što je u Međimurju.

Mlin na Muri                                     Za Vas uživala:    Ana Rogač

bottom of page