Urednica urevije
NOVA ZEMLJA
Hrana i putovanja !
Posjetite ove stranice na novoj web adresi
www.gastroeno.com
Novinari u društvu vlasnika Grešne pilnice, Izidora Gladovića Žige
Lepoglava
Novinari FIJETA
u Lepoglavi
Prelijepu Lepoglavu i vulkan Gaveznicu uvrstiti na popis poželjnih destinacija
Lepoglava - kolijevka znanosti, umjetnosti i kulture
Pokatkad je ljepota podčinjena korisnosti, zarobljena u vremenu koje ju nastoji označiti svojim znamenjem. Tako je, čini se, i s Lepoglavom, gradićem podno Ivanščice, kolijevkom znanosti, umjetnosti i kulture koju su stvarali pavlini već od 1400. godine. A turistički novinari FIJET imali su priliku upoznati se s njezinom poviješću, ali i svjedočiti današnjem sjaju Lepoglave i njezine nadaleko poznate čipke.
Kada se spomene gradić Lepoglava, većina će se, vjerujem, sjetiti kaznionice koja je još u 18. stoljeću preuređena iz samostana. Kako su se smjenjivale vlasti, tako su se smjenjivali i njezini stanari. Dobar dio svojih života iza njezinih rešetaka proveli su kardinal Alojzije Stepinac, Tito, Moša Pijade i Franjo Tuđman. Sigurna sam da je puno manje onih koji znaju da je u Lepoglavi osnovana prva svjetovna gimnazija i prvo sveučilište u Hrvatskoj s pravom dodjeljivanja akademskih titula. Isto tako, Lepoglava i cijeli njezin kraj poznati su po neizmjerno lijepoj i jedinstvenoj čipki, freskama Ivana Rangera, i jedinim hrvatskim vulkanom, Gaveznicom.
Gaveznica, ugasli vulkan
Dokaz vulkanske aktivnosti na području Hrvatskog zagorja je Kameni vrh, brdo satkano od stijena andezita kojeg su gotovo pola stoljeća vadili lepoglavski zatvorenici. S obzirom da ga odlikuje velika čvrstoća, andazit se koristio u izgradnji cesta, za podlogu. Od nekadašnjeg brežuljka visine 373 metra ostala je tek ogromna rupa napuštenog kamenoloma. Područje Kamenog vrha (Gaveznice) jedini je sačuvani fosilni vulkan nastao prije približno 22 milijuna godina. Razlog zbog kojeg se ovaj vulkan naziva fosilni je u tome što je ubrzo nakon svog postanka bio prekriven mlađim sedimentima, a na površinu je ponovo dospio u gornjem pliocenu (približno prije dva milijuna godina).
Područje na kojem se nalazi ostatak vulkanskog dimnjaka izgrađeno je od magmatske stijene andezit, a vulkanska breća i tuf (stvrdnuti vulkanski pepeo) koje je vulkan izbacio u vrijeme dok je bio aktivan, svjedoci su nekadašnje vulkanske aktivnosti. Sačuvani fosilni vulkan zaštićeni je geološki spomenik prirode od 1998. godine. Fosilni vulkan nalazi se uz cestu koja iz Lepoglave vodi prema Golubovcu, na obroncima planine Ivanščice. Područje je poznato i kao prvo otkriveno nalazište poludragog kamena ahata u Hrvatskoj. Pretpostavlja se da su ga u srednjem vijeku poznavali pavlini, a neki dokazi ukazuju da se upotrebljavao i mnogo ranije. Čini se da su ga poznavali i praljudi iz kamenog doba jer su u špilji Vindiji i Velikoj pećini na Ravnoj gori pronađeni kameni nožići, strugala, kamene sjekire i drugi alati, a u Vindiji su pronađeni i ručni klinovi iz zelenog tufa.
Lepoglava i njezina čipka
Novinari FIJET na Gaveznici
Prvi se put Lepoglava spominje 1399. godine, a godinu dana kasnije Herman Celjski osnovao je samostan pustinjaka Sv. Pavla „sub“ Lepoglava, kada u Lepoglavu dolaze pavlini. U Lepoglavi su bili do 1768. godine, tijekom kojeg razdoblja Lepoglava doživljava puni procvat. Seminar pavlinskog reda osnovan je 1503. godine, a 1582. godine prerasta u prvu javnu gimnaziju u Hrvatskoj. Studij filozofije osnovan je 1656. godine, a kasnije i teologije, da bi 1674. godine pavlini dobili i dozvolu za dodjelu doktorata. Tako je Lepoglava stekla status prvog hrvatskog sveučilišta, a smatra se da je u Lepoglavi obranjeno oko 75 doktorskih disertacija. Ukazom Josipa II. 1786. godine ukinut je pavlinski red, a pavlini su protjerani iz Lepoglave. Odlaskom pavlina iz Lepoglave zamire sav kulturni i znanstveni život.
Jedna od posebnosti Lepoglave i okolice je čipka koja je puni procvat doživjela krajem 19. stoljeća zahvaljujući Zlati pl. Šufflay koja ju je oplemenila narodnim ornamentom, a kasnije i Danici Brossler koja lepoglavskoj čipki dodaje barokne elemente, dajući joj današnji oblik. Preko vladinih institucija potiče proizvodnju, otvara tečajeve, radionice i školu čipkarstva. U tom vremenskom razdoblju vještina izrade čipke postaje stalan izvor dodatne zarade, jer se čipka prodavala na sajmovima, izložbama, Zagrebačkom zboru /velesajmu/ i diljem zapadne Europe. Lepoglavska čipka osvaja i odličja na svjetskim izložbama - 1937. u Parizu zlatnu i brončanu 1939. u Berlinu. To razdoblje je doba najvećeg procvata lepoglavskog čipkarstva. U novije vrijeme čipkarstvo se ponovo gospodarski osmišljava, organizira i nudi kao jedinstven, izvorni, hrvatski proizvod na domaćem i stranom tržištu. Veliki poticaj su međunarodni čipkarski festivali koji se održavaju od 1997. godine s redovitim znanstvenim skupovima, izdavanjem zbornika radova iz hrvatskih i europskih čipkarskih centara.
Nakon više od 70 godina ponovno u Lepoglavi djeluje Srednja čipkarska škola zahvaljujući Gradu koji u tome vidi mogućnost rada i zarade, što je prihvaćeno i od strane Varaždinske županije te Ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva. Od 2009. godine lepoglavska čipka uvrštena je na UNESCO-ovu listu nematerijalne ulturne baštine.
Novinari FIJET na Gaveznici
Medenjaci i dvorci
Lepoglava je mirni gradić, a njegovi stanovnici vrijedni i samozatajni. Dokaz tomu je i Kulturni centar izgrađen uz pomoć sredstava iz EU fondova. Na raspolaganju je 1.700 četvornih metara iskoristivog prostora za razvoj kulture, turizma i ljudskih resursa šireg lepoglavskog kraja. Sredstva iz EU fondova pomogla su razvoju i tradicijskog obrta Slavica, u vlasništvu Slavice Gladović koji proizvodi medenjake božanstvenih okusa i turistima atraktivna licitarska srca. Nakon slatke okrijepe medenjacima krenusmo put Klenovnika, u jedan od najvećih dvoraca u Hrvatskoj. Na njegovu se mjestu u srednjem vijeku nalazila utvrda. Prvi put spominje se 1244. godine. Tijekom stoljeća utvrda često mijenja vlasnike, a od značajnijih se ističu grofovi Celjski, Matijaš Korvin i njegov sin Ivaniš Korvin, te obitelj Gyulay. Sedamdesetih godina 16. stoljeća tvrđava dolazi u vlasništvo Gašpara Draškovića, nakon čega Klenovnik postaje višetoljetno sijelo ove obitelji. Današnja građevina podignuta je oko 1616. godine, sudeći prema latinskom natpisu u unutrašnjem dvorištu, koji među ostalim kaže: Nek' stoji dom taj dok mrav ne ispije more i kornjača ne obiđe svijetom. Investitor je bio grof Ivan II. Drašković. Dvorac se dugo gradio, a dovršen je 1667. godine gradnjom sjeveroistočnoga krila. Objekt je građen kao četverokut, s arkadama prema dvorištu (kasnije zazidanima). Izvorno je imao 90 soba i 365 prozora. Između 1925. i 1927. godine dvorac je adaptiran i nadograđen za potrebe plućne bolnice, prema projektu zagrebačkog arhitekta Huga Ehrlicha, kada su nadograđena još dva krila. Neprimjerena namjena bolnice u ovom vrijednom dvorcu funkcionira i danas, te se dvorac, baš kao i perivoj koji ga okružuje, loše održava.
Grešna pilnica
Prva okrjepa stigla je u pravi trenutak, kada stigosmo u seoce Bezeki, Izletište i etno-selo Grešnu pilnicu vrckastog vlasnika Izidora Gladovića-Žige. Seoce se nalazi na putu prema Plemenšćini udaljeno nešto više od kilometra od centra Klenovnika, na brijegu kraj kojeg prolazi asfaltna cesta. Izdvojeno iz seoske sredine, djeluje kao zaokružena cjelina.
Na stolu raskoš - purica s mlincima i patka, ili, kako ju Zagorci zovu, raca, i isto tako odlična graševina. Na kraju štrudle sa sirom, makom i jabukama. Izletište je prošle godine dobilo Suncokret ruralnog turizma Hrvatske u kategoriji OPG-a. Vlasnik Žiga strastveni je sakupljač
starina od rane mladosti, a želja mu je bila obnoviti i sačuvati običaje i prenijeti ih mlađim generacijama. Kuća je restaurirana i preuređena u etno-muzej s postavom kuhinje, sobe i crne kuhinje s etnografskom zbirkom.
Iz kojeg god razloga došli u Bezeke i Grešnu pilnicu - razgledavanja muzejskog prostora u drvenoj kući pokrivenoj slamom, fantastične ugostiteljske ponude izvornih tradicionalnih jela uz domaće vino, prirodne sokove, sve iz vlastite proizvodnje, vožnje biciklima, šetnje, sigurna sam da ćete uživati i dobro se zabaviti. Zato - pravac Grešna pilnica!